- Kibla muslimana – pravac okretanja u namazu jeste Ka’ba časna koju je podigao i sagradio poslanik Ibrahim, Allah mu mir i spas darovao, poznat po nadimku Ebu-l-enbija’ (Otac vjerovjesnika).
UVJETI ZA NAMAZ (NAMASKI ŠARTI)
Prije stupanja u namaz treba ispuniti šest uvjeta ili priprema za namaz. Uvjeti za
namaz su:
Šarti (uslovi)
biti tjelesno čist od male i velike nečistoće (hadesa),
čistoća odjeće i mjesta na kojem se klanja,
pokrivenost stidnih dijelova tijela,
usmjeriti se licem i tijelom prema kibli tj. Ka`bi u Mekki.
klanjati u određeno vrijeme dotičnog namaza,
nijjet tj. naum učiniti da se klanja dotični namaz,
Šest uvjeta za namaz, nazivamo namaskim šartima. Ako nedostaje makar jedan
uvjet, obavljanje namaza nije ispravno.
Namaski šartovi, tj. uvjeti za obavljanje namaza koji se moraju ispuniti prije samog namaza su:
Potrebno je da odjeća prekrije stidne dijelove tijela, da bude široka i duga kako ne bi odavala obrise tijela i da ne bude prozirna.
Stidni dijelovi tijela (avret) dijele se na tri vrste:
Avret u namazu kod odrasle, punoljetne žene je cijelo tijelo izuzev lica i šaka.
Avret kod djece je u predjelu spolovila i anusa.
Avret kod odraslog punoljetnog muškarca je od pasa do koljena.
Uzvišeni je rekao: O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete molitvu obaviti! (El-‘Araf, 31)
Pokrivanje stidnih dijelova tijela ubraja se u najprostiji oblik lijepog oblačenja i uređivanja za namaz.
3 Okretanje u pravcu kible (Ka’be)
Svevišnji je kazao: I iz svakog mjesta u kome budeš, ti lice svoje Časnom hramu okreni. (El-Bekara, 149)
Kibla muslimana – pravac okretanja u namazu jeste Ka’ba časna koju je podigao i sagradio poslanik Ibrahim, Allah mu mir i spas darovao, poznat po nadimku Ebu-l-enbija’ (Otac vjerovjesnika).
Ka’bu časnu su hodočastili svi vjerovjesnici iza Ibrahima, Allah mu mir i spas darovao, a mi vjerujemo da je to Božiji hram – mesdžid, podignut od kamena koji ne pribavlja korist, niti može nauditi, ali se po Allahovoj zapovijedi okrećemo prema Ka’bi u namazu, tako da se svi muslimani okreću u jednom, istom pravcu pa i zbog toga zaslužuju i dobijaju Božiju nagradu.
Obaveza muslimana je da se okrene prema Ka’bi u svom namazu ako je vidi, međutim ako je daleko, dovoljno je da se okrene u pravcu grada Mekke. Malo odstupanje od pravca neće imati nikakvu štetnu posljedicu, o čemu je Vjerovjesnik, Allah mu mir i spas darovao, rekao (u Medini): “Prostor između istoka i zapada je pravac kible.” (Et-Tirmizi, 342)
U slučaju da klanjač, zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog razloga, ne može da se okrene u pravcu kible u namazu, onda je oslobođen te obaveze analogno oslobađanju i spadanju svih drugih vjerskih obaveza prilikom nemoći, jer je Uzvišeni objavio: Zato se Allaha bojte koliko god možete. (Et-Tegabun, 16)
4 Nastupanje namaskog vremena:
Ovo je uvjet valjanosti namaza, tako da obavljanje namaza prije nastupanja njegovog vremena nije ispravno. A s druge strane, smatra se haramom – grijehom odlaganje namaza do isteka i prolaska njegovog predviđenog vremena. Svevišnji je kazao: Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju. (En-Nisa’, 103)
Nakon utvrđivanja nastupa namaskog vremena, treba znati:
Najbolje je namaz obaviti u njegovo prvo vrijeme, odmah po nastupanju namaskog vremena.
Obaveza je namaz klanjati u njegovom predviđenom vremenu, jer je zabranjeno – haram odlagati namaz izvan toga bez obzira kakav se razlog pojavio.
Ko propusti namaz u njegovom predviđenom vremenu zbog sna ili zaborava, obavezan je požuriti da obavi taj namaz čim ga se prisjeti.
Pet dnevnih namaza i vremena u kojima se obavljaju
Allah Svevišnji je propisao muslimanu pet namaza u jednom danu i noći. Oni predstavljaju stub njegove vjere i svrstavaju se u najpotvrđenije obaveze koje su mu propisane. Svaki namaz ima jasno precizirano vrijeme u kojem se obavlja.
Sabah-namaz: Ima dva obavezna rekata, a može se obaviti u vremenu od zore, koja nastupa s pojavom svjetlosti na horizontu, pa do izlaska sunca.
Podne-namaz: Ima četiri obavezna rekata, a može se obaviti u vremenu kad sunce iz zenita krene ka zapadu pa dok sjena nekog predmeta ne bude duga koliko i sam osjenjeni predmet.
Ikindija-namaz: Ima četiri obavezna rekata, a može se obaviti u vremenu nakon prolaska podnevskog vremena – kada dužina nekog predmeta bude jednaka dužini njegove sjene, pa sve do zalaska sunca. Od muslimana se zahtijeva da obavi ikindija-namaz prije nego oslabe sunčeve zrake a sunce poprimi boju zlata.
Akšam-namaz: Ima tri obavezna rekata, a može se obaviti nakon što sunce u cijelosti zađe za horizont pa sve do nestanka crvenila na nebu koje se pojavljuje po zalasku sunca.
Jacija-namaz: Ima četiri obavezna rekata, a može se obaviti nakon što nestane crvenila na nebu, pa sve do polovine noći. Jacija-namaz se u nuždi može klanjati i do zore.
Musliman se može oslonuti na takvim – proračun nastupanja namaskih vremena, te nije obavezan da osobno prati i računa nastupanje nekog namaskog vremena.
Mjesto obavljanja namaza
Islam nalaže da se namaz obavlja u džematu (zajednički), s preporukom da to bude u džamiji, jer predstavlja jedinstven skup i druženje muslimana, što povećava njihovu međusobnu ljubav i bratstvo. Namaz obavljen u džematu vrijedi mnogo puta više od namaza koji se obavi samostalno, o čemu je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, kazao: “Namaz koji je obavljen u džematu vrijedi dvadeset i sedam puta više od namaza kojeg čovjek obavi samostalno.” (El-Buhari, 619, Muslim, 650 i Ahmed, 5921)
Napomenut ćemo da je namaz ispravan bilo gdje da se obavi, što je jedan od znakova Allahove milosti prema nama koju potvrđuje predanje od Allahovog Poslanika, Allah mu mir i spas darovao: “Cijela zemlja mi je učinjena mjestom za obavljanje namaza, pa koga god od moga ummeta zatekne namasko vrijeme na nekom mjestu, neka tu i obavi namaz.” (El-Buhari, 328 i Muslim, 521)
Uvjeti vezani za mjesto u kojem se obavlja namaz
Islam uvjetuje da se namaz obavi na čistom mjestu, bila to zemlja ili nešto drugo. Uzvišeni je objavio: Ibrahimu i Ismailu smo naredili: “Hram Moj očistite za one koji ga budu obilazili, koji budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali.” (El-Bekara, 125)
Polazišna osnova šerijatskog tretiranja stvari jeste da su sve stvari u osnovi čiste, a da je nečistoća samo trenutačno i prolazno stanje. Zbog toga, ako ne primjećujemo i nemamo znanja o nečistoći mjesta na kojem želimo klanjati, smatrat ćemo ga šerijatski čistim. Nije preporučeno da se namaz striktno obavlja na određenoj sedžadi ili nekoj prostirci.
U vezi mjesta na kojem se obavlja namaz potrebno je obratiti pažnju na sljedeće:
Da klanjač odabirom mjesta za obavljanje namaza ne pričinjava ljudima nelagodu, smetnju ili štetu, kao da klanja na prolazu, hodniku ili na mjestu u kojem se ne smije zadržavati što bi izazvalo gužvu i ometanje ljudi, a Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, zabranjuje ometanje drugih i nanošenje štete, pa je rekao: “Šteta se otklanja i nije je dopušteno nekome činiti.” (Ibn Madže, 2340 i Ahmed, 2865).
Da na mjestu obavljanja namaza ne bude nečega što će ometati i odvlačiti pažnju klanjača, npr: slike, muzika, glasan govor itd.
Da se namaz ne obavlja na mjestu u kojem taj časni ibadet može biti predmetom ismijavanja i izrugivanja, kao da se klanja u blizini pijanica, mrzitelja vjere i tome slično. Allah Svevišnji je zabranio muslimanima da hule nevjernička božanstva kako ovi ne bi iz neznanja i nepravedno hulili i vrijeđali Allaha Uzvišenog, On je objavio: Ne grdite one kojima se oni, pored Allaha, klanjaju, da ne bi i oni nepravedno i ne misleći šta govore Allaha grdili. (El-En’am, 108)
Da se namaz ne klanja na mjestu ili u prostoriji koja je namjenski uređena ili podignuta s ciljem činjenja grijeha i razvrata, kao što su diskoteke, noćni klubovi i njima slično. Na takvim mjestima je pokuđeno obavljati namaz.
Izvor: NewMuslimGuide
